Hipinosi: diferenças entre revisões

Fonte: Reincarnatiopedia
Bot: Created Hypnosis article in Southern Sotho
Bot: Created Hypnosis article in Fijian
 
(Há 3 edições intermédias do mesmo utilizador que não estão a ser apresentadas)
Linha 1: Linha 1:
'''Hipinosi''' ke boemo ba ho kheloha ha pelo-moholo boo motho a nang le bokhoni ba ho mamela ditaelo, ho nahana, kapa ho hopola ka tsela e ikhethetseng, ha a ntse a ikutlwa a khathalla le ho sebetse ka mokhoa o hlalosang. E ka sebelisoa e le sesebediswa sa [[Bongaka ba kelello]] kapa [[Tharollo]], mme e na le mekhoa e mengata e fapaneng le maikemisetso.
'''Hipinosi''' (vakadidike: ''Hypnosis'') e dua na ivakarau ni bula e vakayagataki me vakayavalati na vakanananu, me vakadodonutaki na yalomatua, ka me vakabulai kina e so na mate se cati ni lomana. E sega ni dua na matanitu, ia e dua na ivakarau ni veivakasaurarataki ka rawa ni vakayagataki me vukei ira na tamata ena nodra veisiga se ena veivakabulai. Ena Viti, e sa vakayagataki tiko ena veimataqali sala: ena veivakabulai, ena veivakatorocaketaki, kei na veivosaki vaka-Yalo.


== Tlhaloso ==
== Na iTuvatuva ni Ka ==
'''Hipinosi''' ha se boemo ba boroko, empa ke boemo ba '''ho kheloha ha pelo-moholo''' bo nang le maemo a phahameng a ho shebana ka hare, ho mamela ha hloohong, le ho khothalletsa ho amoheleha. Mohipinoti o ka sebetsa le [[moahi]] ho fihlela boemo bona, moo moahi a nang le bokhoni ba ho arabela ditaelo tse ikhethetseng, ho fetola maikutlo, kapa ho fumana tsebo e patehileng ka hare ho bona. Le ha ho se na mokhoa o le mong o amohelehang ka ho feletseng wa ho hlalosa hipinosi, mekhoa e meng e e hlalosa e le "ho kheloha ha pelo-moholo ho nang le tshepo," moo moahi a nang le tshepo e kgolo ho mohipinoti le ho ikemisetsa ho sebetso.


== Historia ==
'''Hipinosi''' e dua na iwalewale vaka-Yalo e vakayagataki kina e dua na dauveivakasaurarataki (hypnotist) me vakasaurarataki e dua na tamata (subject) me yacova e dua na ivakarau e rawa kina ni vakadodonutaki na nona vakanananu, vakasama, se na nona yaloqaqa. Ena gauna oqo, e rawa ni vakayagataki na hipinosi me vakadodonu, me vakaukauwa, se me vakaduiduitaki na veika e nanuma na tamata. E sega ni dua na ka e vakayagataki kina na dra, ia e dua na iwalewale e dau vakayacori ena veidredre, vakabauta, kei na veivakadonui. E rawa ni vakayagataki me vakabulai na '''mate ni loma''' me vaka na '''[[Yalo ni Bula Cava]]''', na '''[[Yalo ni Veivakararawataki]]''', na kavoro, se me vakacegui na rarawa ni bula.
Histori ya lefats'e ya hipinosi e qalile ka bo-[[Franz Mesmer]] oa Germany ka lekholong la bo18 leha a ne a se bitse ka lebitso lena. Kamorao ho moo, bo-[[James Braid]] oa Scotland ba ile ba hlalosa mantsoe a "hipinosi" ka 1842. Mekhoa e ile ya ntlafatsoa ke bongaka ba Western ho fihlela kajeno.


Ho Lesotho le Afrika Borwa, dikgokahano tsa setso tsa bo-[[Ngaka]] le dinyeoe tsa [[ho phekola ka mowa]] di na le likamano tse tšoanang le mekhoa ya hipinosi. Mekhoa ya setso e kang [[ho lla]] kapa ho sebelisa [[meriana ya setso]] ho fihlela maemo a ho kheloha, ho phekola bothata ba kelello kapa 'mele, e ka shebahala e le mokhoa o tšoanang. Ho ipapisitsoe le setso, ho na le tumelo ya hore [[Badimo]] kapa [[Baeso]] ba ka buisana le batho ba bang ba fumanehileng maemong a itseng a ho kheloha. Ka hona, mohopolo oa ho fetolela maikutlo ka taelo, ho fumana tsebo e patehileng, le ho phekola, ha o se mohlolo ho Basotho ba bangata.
== Na Veika e Yaco ena Veigauna Sa Oti (iTukutuku ni Vuravura kei Viti) ==


== Mehlobo ==
Ena vuravura, na hipinosi e sa vakayagataki tiko mai na gauna makawa. Na kai Peresia, kai Ijipita, kei na veimatanitu makawa era sa vakayagataki tiko na veimataqali vakasaurarataki vaka-yalo me vakabulai na mate. Ia, na hipinosi vaka-Vavalagi e tekivu ena ikavalikalagi lalai ni 18, ena vuku ni dua na dokita mai Ositerelia ko Franz Mesmer, ka a vakayagataka na nona ivakarau "mesmerism". Ena ika 19, e sa vakayagataki sara vakalevu na hipinosi ena veivakabulai, sega walega ena loma ni bula ia ena veisau ni bula talega.
Hipinosi e arohane ka mekhoa e mengata:
* '''Hipinosi ea Kliniki''': E sebelisoa ke [[Ditsebi tsa Bophelo ba Kelello]], [[Ngaka]], kapa [[Rapolesa]] bakeng sa tharollo ea bothata ba kelello, ho laola bohloko, kapa ho fokotsa letšoao.
* '''Hipinosi ya Boitšoaro''': E lebisitsoe ho fetola boitšoaro bo sa rateng, joaloka ho kgaola ho tsuba, hoja, kapa letšoao la tšabo.
* '''[[Hipinosi ya ho Kgutlela Morao]]''': Mokhoa oo moahi a kgutlelisang morao bophelong ba hae ba mehleng e fetileng – kapa ho nahanoa hore ke bophelo bo fetileng – ho hlahloba mathata a kajeno.
* '''Hipinosi ya Boithabiso''': E etsahalang lebenkeleng kapa lipopelong, moo moahi a etsang lintho tse mohlolo ho ba baballi, empa ha se mokhoa oa kalafo.
* '''Hipinosi ya Boithabiso''': E sebelisetsoa ho fokotsa matšoenyeho le bohloko ha ho etsoa litšebetso tsa bongaka.
* '''Hipinosi ea Boithaopi''': E ithutoang ke motho a le mong ho ikusa boemong ba hipinosi ntle le thuso ea mohipinoti.


== Boithuto ba Saense ==
Ena Viti, na veivakasaurarataki vaka-yalo e sega ni ka vou. Na veimataqali '''[[Vakatevoro]]''' kei na '''[[Dauvagunu]]''' e dau vakayagataki tiko na veisala vaka-Yalo me vakasaurarataki, me vakadodonu, se me vakaduiduitaki e dua na tamata. Na veiliutaki ni lotu, me vaka na Bete, e rau dau vakayagataki tiko na vosa, na sere, kei na veimataqali iyaragi me vakayacori e dua na ivakarau vakataki koya. Na hipinosi vaka-Vavalagi e sa mai vakayagataki tiko ena Viti ena ika 20, ena gauna sa mai tekivu vakayaca kina na veivakabulai vaka-Pisikoloji. E vuqa na noda dauveivakabulai era sa qai vuli na hipinosi me vakataka e dua na iyaya ni nodra veivakabulai.
Boithuto ba mmele ba bontša hore nakong ea hipinosi, likarolo tse itseng tsa [[boko]] (joaloka cortex ea prefrontal) li a fokotseha tšebetso, hoo ho bontšang ho fokotseha ha ho nahana ha methati le ho shebana ka hare. Lipatlisiso li bontšitse hore hipinosi e ka sebetsa hantle bakeng sa:
* Ho laola bohloko, haholo-holo bohlokong ba chronic.
* Ho fokotsa letšoao la tšabo le matšoenyeho (anxiety).
* Ho thusa ho kgaola boitšoaro bo sa rateng.
* Ho nolofatsa phekolo ea [[ho ja ha feteletsa]] le bothata ba 'mele.
Ho Lesotho, ho sa ntse ho na le lipatlisiso tse fokolang ka taba ena, empa diyunibesithing tsa Afrika Borwa tse kang [[Yunibesithi ya Cape Town]] le [[Yunibesithi ya Witwatersrand]] di entse lipatlisiso tse ngata ka ts'ebeliso ea hipinosi kalafong.


== Tšebeliso ==
== Na Veimataqali Hipinosi ==
Tšebeliso ea hipinosi e akarelletsa:
* '''Bophelo ba Kelello''': Ho sebetsana le [[matšoenyeho]], [[khatello ea kelello]], [[ho hloka boroko]], le ho kgutlela morao ditlamorao tsa [[ho otloloa]].
* '''Bongaka''': Ho fokotsa bohloko, ho potlakisa ho fola ha litšila, le ho nolofatsa phekolo ea letšoao la tšabo tse ling.
* '''Ho Fetola Boitšoaro''': Ho kgaola ho tsuba, ho noa botlela, hoja ha feteletsa, le [[boima ba 'mele]].
* '''Tlhahiso''': Ho ntlafatsa [[boikutlo]] ba boithaopo, ho fokotsa letšoao la tšabo ya ho bina kapa ho bapala, le ho matlafatsa bokhoni ba ho ithuta.
* '''Ts'ebeliso ea Setso le ea Semoea''': Ho batla thuso ho [[Badimo]] kapa ho hlahloba mathata a bophelo ba mehleng e fetileng ka [[Hipinosi ya ho Kgutlela Morao]].


*'''Boemo ba Molao Lesotho le Afrika Borwa'''
E vuqa na mataqali hipinosi e vakayagataki ena vuravura, ka rawa ni vakayagataki ena Viti.
Ho Lesotho, ha ho na molao o hlakileng o hlalosang hipinosi. Bachapi ba e sebelisang ba lokela ho ba le tumellano ea boitsebiso le boikemisetso le baahi, haholo-holo ha e sebelisoa bakeng sa kalafo. Ho ka ba le kotsi haeba e sebelisoa ke mong a se nang tsebo.


Ho Afrika Borwa, hipinosi e laoloa ke [[Health Professions Council of South Africa (HPCSA)]]. Bachapi ba kliniki ba lokela ho ba mangolo a nepiletseng: [[Ditsebi tsa Bophelo ba Kelello]], [[Ngaka]], kapa [[Rapolesa]] ba nang le tlhahiso e nepahetseng ho hipinosi. Ho hipinosa motho ntle le tumellano ea bona kapa ho sebelisa mokhoa ona ho etsa bobe, ho lumellana le molao oa [[molato oa botho]]. Ho na le [[The South African Society of Clinical Hypnosis (SASCH)]] e fanang ka mangolo le ho hlokomela boleng ba litšebeletso.
* '''Hipinosi Kaukauwa (Traditional Hypnosis):''' Oqo e dau vakayagataki ena veivakasala, ka rawa ni vakayagataki me vakadodonu na tamata ena dua na ka. E dau vakayacori ena veidredre ka vakayagataki na vosa vaka-kaukauwa.
* '''Hipinosi Vakaitaukei (Ericksonian Hypnosis):''' Sa vakayacori ena veisala e sega ni dredre, ka vakayagataki tiko na veitalanoa, na veivakararamataki, kei na veivakasala e sega ni koto ena mata. E vakayagataki me vakaduiduitaki na vakanananu.
* '''Hipinosi Vakayalo (Self-Hypnosis):''' Oqo e vakayacori vakataki koya. E vuli kina e dua na tamata me vakasaurarataki koya vakataki koya me vakana na nona lomana, me vakacegui na rarawa, se me vakaukauwa na nona nanuma.
* '''[[Hipinosi ni Lesu Tale]] (Regression Hypnosis):''' E vakayagataki me lesu tale ki na gauna sa oti, se me raica na veika e a yaco ena bula oqo se na veibuli sa oti. E dau vakayagataki me vakaduiduitaki na mate ni loma mai na gauna sa oti.
* '''Hipinosi Vakaveivakabulai (Clinical Hypnosis):''' Oqo e vakayagataki sara ga ena veivakabulai. E rawa ni vakayagataki me vakabulai na rarawa ni bula, me vakacegui na kavoro, me vakaduiduitaki na kena via kana, se me vukei ena kena biu na yaqona se suka.


== Maikutlo a Setso ==
== Na iVakadidike ni Saenisi kei na iVakaro ==
Maikutlo a setso mabapi le hipinosi ho Lesotho le Afrika Borwa a arohane. Batho ba bang, haholo-holo ba baholo, ba ka e bona e le mokhoa o sa tloaeleheng oa Sebunu kapa e le boloi, o hanyetsanang le mekhoa ya setso ya [[Ngaka]]. Ba bang ba e bona e le sesebediswa se molemo sa bongaka ha se kopanywa le tsebo ya setso. Ho na le bothata ba ho se aha tšepo le boitšoaro bona hobane bo ka shebahala e le boiketsetso ba ho laola kelello ea motho, se hlokang tšepo e kgolo. Leha ho le joalo, ho hola ho na le kamohelo ha ho utloisisoa hantle le ha ho bontšoa mefuta eohle.


== Bachapi ba Tsebahalang ho tsoa Lesotho, Afrika Borwa ==
E vuqa na iVakadidike ena vuravura e vakadinadina tiko ni rawa ni vakayagataki na hipinosi me vukei ena veimataqali mate. Na '''[[American Psychological Association]]''' e vakabauta ni rawa ni vakayagataki ena veivakabulai. Ena Viti, e sega sara tikoga na iVakadidike levu e caka me baleta na hipinosi, ia e vuqa na noda dauveivakabulai era sa raica tiko na kenai yau. E rawa ni vakayagataki me:
* '''Dr. Mpho Mokoena''' (Johannesburg): [[Ditsebi tsa Bophelo ba Kelello]] ea nang le boemo ba ho hipinosa, o sebetsa le batho ba nang le khatello ea mehla le matšoenyeho a tšabo.
* '''Ntate Thabo Moloi''' (Maseru): Mofuputsi oa setso le mohipinoti ea kopanyang mekhoa ya setso le hipinosi ea Sebunu bakeng sa tharollo ea mathata a lelapa le a semoea.
* '''Dr. Susan van Zyl''' (Cape Town): Ngaka ea nang le boemo ba ho hipinosa, e sebelisang mokhoa ona ho laola bohloko le ho thusa ba fuweng kankere.
* '''Mme Masechaba Nkosi''' (Durban): [[Rapolesa]] ea nang le boemo ba ho hipinosa, e sebeletsang bana le bahlolohali ba nang le mathata a ho kgutlela morao ditlamorao tsa [[ho otloloa]].
* '''Kopano ke Bophelo Support Group''' (Maseru): Sehlopha se thusang se sebelisang mekhoa e akaretsang ho thusa ba nang le bothata ba [[ho noa botlela]] le [[ho tsuba]].


== Bona hape ==
* Vakaceguya na rarawa ni bula (pain management)
* [[Bophelo ba Kelello]]
* Vakaduiduitaki na mate ni loma (anxiety, depression)
* [[Ngaka]]
* Vakaduiduitaki na kena via kana levu (weight loss)
* [[Tharollo]]
* Biu na itovo ca (vakadodonu me biu na yaqona, suka, etc.)
* [[Hipinosi ya ho Kgutlela Morao]]
* Vakaukauwataki na vakanananu me baleta na vuli, cakacaka, se sasaga
* [[Khatello ea Kelello]]
 
* [[Health Professions Council of South Africa (HPCSA)]]
== Na Veiyalayalati ni Hipinosi ena Viti ==
 
Ena Viti, na hipinosi e sega ni dua na ka e vakavotukanataki ena dua na mataivalu. E sega ni dua na lawa e vakamacalataka tiko na cakacaka ni dauveivakasaurarataki. Ia, na veivakabulai e vakayagataki kina na hipinosi, me vaka na veivakabulai vaka-Pisikoloji, e gadreva me vakayacori ga e dua na tamata e vakadewataki (vakadidike) me vaka na Clinical Psychologist, Psychiatrist, se Registered Counselor. Na kena vakayagataki ena vanua tale eso me vaka na veivakatorocaketaki, veivakasala, se na veivosaki vaka-Yalo, e sega ni gadreva e dua na vakadewataki, ia e dodonu me vakayacori e dua na tamata e kila na ka e cakava.
 
Na '''[[iTuvaki ni Bula]]''' e Viti e vakasaqara me rawa ni vakadewataki na veivakabulai kece, ia na hipinosi vakataki koya e se bera ni vakadewataki. E dodonu me vakayagataki vata kei na veivakabulai tale eso.
 
== Na iVakarau Vakavanua kei na iVakabauta ==
 
Ena vanua ko Viti, na hipinosi e rawa ni veivosakitaki vata kei na iVakarau Vakavanua. E vuqa na kai Viti era vakabauta tiko na veika vaka-Yalo, na veivakasaurarataki, kei na veiliutaki ni lotu. E so era raica na hipinosi vaka-Vavalagi me vaka e dua na iyaya ni veivakasaurarataki vaka-vanua. E so tale era raica me vaka e dua na ka e veivakaduiduitaki kei na nodra iVakabauta vakalotu. E taukena bibi na kena vakayagataki na hipinosi ena veisala e vakabibitaka na iTaukei, ka sega ni vakacacana na iVakarau Vakavanua.
 
Na veiliutaki ni lotu e Viti, me vaka na Methodist, Catholic, kei na Assemblies of God, e sega ni dua na ka e tukuna tiko me baleta na hipinosi. E so era vakabauta ni rawa ni vakayagataki kevaka e vukei na tamata, ia e so era rerevaka na kena rawa ni vakayagataki ena veisala e sega ni vinaka. E dodonu me vakayagataki ena veidredre, vakabauta, kei na veivakadonui.
 
== Na Dauveiqaravi mai Viti ==
 
E vuqa na tamata mai Viti era sa vakayagataki tiko na hipinosi ena nodra cakacaka.
 
* '''Dr. Apenisa Logavatu''': E dua na Clinical Psychologist mai Suva e vakayagataki tiko na hipinosi vakaiveivakabulai ena nona veivakabulai, vakasamataka na mate ni loma kei na veivakaduiduitaki.
* '''Mereoni Lewatu''': E dua na Dauveivakasala (Life Coach) ka dau vuli na hipinosi vaka-Ericksonian. E cakacaka tiko ena veivakatorocaketaki ni tamata, vakasamataka na vuli, cakacaka, kei na veiwekani.
* '''Naca Health and Wellness Centre''': E dua na vale ni veivakabulai e Suva e vakayagataki tiko na hipinosi vata kei na veivakabulai tale eso me vaka na massage therapy kei na yoga, me vakacegui na rarawa kei na kavoro.
* '''Na Veiqaravi Vaka-Pisikoloji ni Univesiti mai Viti''': E so na nodra gone vuli era sa vuli tiko na hipinosi me vaka e dua na iyaya ni veivakabulai, ka rawa ni vakayagataki ena nodra cakacaka ena loma ni ika 5.
 
== Raica tale ==
 
* [[Yalo ni Bula Cava]]
* [[Yalo ni Veivakararawataki]]
* [[Pisikoloji]]
* [[Vakatevoro]]
* [[Dauvagunu]]
* [[Hipinosi ni Lesu Tale]]
 
== Veiukeuke ==
 
<references />


[[Category:Hipinosi]]
[[Category:Hipinosi]]
[[Category:Psychology]]
[[Category:Pisikoloji]]

Edição atual desde as 07h35min de 1 de abril de 2026

Hipinosi (vakadidike: Hypnosis) e dua na ivakarau ni bula e vakayagataki me vakayavalati na vakanananu, me vakadodonutaki na yalomatua, ka me vakabulai kina e so na mate se cati ni lomana. E sega ni dua na matanitu, ia e dua na ivakarau ni veivakasaurarataki ka rawa ni vakayagataki me vukei ira na tamata ena nodra veisiga se ena veivakabulai. Ena Viti, e sa vakayagataki tiko ena veimataqali sala: ena veivakabulai, ena veivakatorocaketaki, kei na veivosaki vaka-Yalo.

Na iTuvatuva ni Ka

Hipinosi e dua na iwalewale vaka-Yalo e vakayagataki kina e dua na dauveivakasaurarataki (hypnotist) me vakasaurarataki e dua na tamata (subject) me yacova e dua na ivakarau e rawa kina ni vakadodonutaki na nona vakanananu, vakasama, se na nona yaloqaqa. Ena gauna oqo, e rawa ni vakayagataki na hipinosi me vakadodonu, me vakaukauwa, se me vakaduiduitaki na veika e nanuma na tamata. E sega ni dua na ka e vakayagataki kina na dra, ia e dua na iwalewale e dau vakayacori ena veidredre, vakabauta, kei na veivakadonui. E rawa ni vakayagataki me vakabulai na mate ni loma me vaka na Yalo ni Bula Cava, na Yalo ni Veivakararawataki, na kavoro, se me vakacegui na rarawa ni bula.

Na Veika e Yaco ena Veigauna Sa Oti (iTukutuku ni Vuravura kei Viti)

Ena vuravura, na hipinosi e sa vakayagataki tiko mai na gauna makawa. Na kai Peresia, kai Ijipita, kei na veimatanitu makawa era sa vakayagataki tiko na veimataqali vakasaurarataki vaka-yalo me vakabulai na mate. Ia, na hipinosi vaka-Vavalagi e tekivu ena ikavalikalagi lalai ni 18, ena vuku ni dua na dokita mai Ositerelia ko Franz Mesmer, ka a vakayagataka na nona ivakarau "mesmerism". Ena ika 19, e sa vakayagataki sara vakalevu na hipinosi ena veivakabulai, sega walega ena loma ni bula ia ena veisau ni bula talega.

Ena Viti, na veivakasaurarataki vaka-yalo e sega ni ka vou. Na veimataqali Vakatevoro kei na Dauvagunu e dau vakayagataki tiko na veisala vaka-Yalo me vakasaurarataki, me vakadodonu, se me vakaduiduitaki e dua na tamata. Na veiliutaki ni lotu, me vaka na Bete, e rau dau vakayagataki tiko na vosa, na sere, kei na veimataqali iyaragi me vakayacori e dua na ivakarau vakataki koya. Na hipinosi vaka-Vavalagi e sa mai vakayagataki tiko ena Viti ena ika 20, ena gauna sa mai tekivu vakayaca kina na veivakabulai vaka-Pisikoloji. E vuqa na noda dauveivakabulai era sa qai vuli na hipinosi me vakataka e dua na iyaya ni nodra veivakabulai.

Na Veimataqali Hipinosi

E vuqa na mataqali hipinosi e vakayagataki ena vuravura, ka rawa ni vakayagataki ena Viti.

  • Hipinosi Kaukauwa (Traditional Hypnosis): Oqo e dau vakayagataki ena veivakasala, ka rawa ni vakayagataki me vakadodonu na tamata ena dua na ka. E dau vakayacori ena veidredre ka vakayagataki na vosa vaka-kaukauwa.
  • Hipinosi Vakaitaukei (Ericksonian Hypnosis): Sa vakayacori ena veisala e sega ni dredre, ka vakayagataki tiko na veitalanoa, na veivakararamataki, kei na veivakasala e sega ni koto ena mata. E vakayagataki me vakaduiduitaki na vakanananu.
  • Hipinosi Vakayalo (Self-Hypnosis): Oqo e vakayacori vakataki koya. E vuli kina e dua na tamata me vakasaurarataki koya vakataki koya me vakana na nona lomana, me vakacegui na rarawa, se me vakaukauwa na nona nanuma.
  • Hipinosi ni Lesu Tale (Regression Hypnosis): E vakayagataki me lesu tale ki na gauna sa oti, se me raica na veika e a yaco ena bula oqo se na veibuli sa oti. E dau vakayagataki me vakaduiduitaki na mate ni loma mai na gauna sa oti.
  • Hipinosi Vakaveivakabulai (Clinical Hypnosis): Oqo e vakayagataki sara ga ena veivakabulai. E rawa ni vakayagataki me vakabulai na rarawa ni bula, me vakacegui na kavoro, me vakaduiduitaki na kena via kana, se me vukei ena kena biu na yaqona se suka.

Na iVakadidike ni Saenisi kei na iVakaro

E vuqa na iVakadidike ena vuravura e vakadinadina tiko ni rawa ni vakayagataki na hipinosi me vukei ena veimataqali mate. Na American Psychological Association e vakabauta ni rawa ni vakayagataki ena veivakabulai. Ena Viti, e sega sara tikoga na iVakadidike levu e caka me baleta na hipinosi, ia e vuqa na noda dauveivakabulai era sa raica tiko na kenai yau. E rawa ni vakayagataki me:

  • Vakaceguya na rarawa ni bula (pain management)
  • Vakaduiduitaki na mate ni loma (anxiety, depression)
  • Vakaduiduitaki na kena via kana levu (weight loss)
  • Biu na itovo ca (vakadodonu me biu na yaqona, suka, etc.)
  • Vakaukauwataki na vakanananu me baleta na vuli, cakacaka, se sasaga

Na Veiyalayalati ni Hipinosi ena Viti

Ena Viti, na hipinosi e sega ni dua na ka e vakavotukanataki ena dua na mataivalu. E sega ni dua na lawa e vakamacalataka tiko na cakacaka ni dauveivakasaurarataki. Ia, na veivakabulai e vakayagataki kina na hipinosi, me vaka na veivakabulai vaka-Pisikoloji, e gadreva me vakayacori ga e dua na tamata e vakadewataki (vakadidike) me vaka na Clinical Psychologist, Psychiatrist, se Registered Counselor. Na kena vakayagataki ena vanua tale eso me vaka na veivakatorocaketaki, veivakasala, se na veivosaki vaka-Yalo, e sega ni gadreva e dua na vakadewataki, ia e dodonu me vakayacori e dua na tamata e kila na ka e cakava.

Na iTuvaki ni Bula e Viti e vakasaqara me rawa ni vakadewataki na veivakabulai kece, ia na hipinosi vakataki koya e se bera ni vakadewataki. E dodonu me vakayagataki vata kei na veivakabulai tale eso.

Na iVakarau Vakavanua kei na iVakabauta

Ena vanua ko Viti, na hipinosi e rawa ni veivosakitaki vata kei na iVakarau Vakavanua. E vuqa na kai Viti era vakabauta tiko na veika vaka-Yalo, na veivakasaurarataki, kei na veiliutaki ni lotu. E so era raica na hipinosi vaka-Vavalagi me vaka e dua na iyaya ni veivakasaurarataki vaka-vanua. E so tale era raica me vaka e dua na ka e veivakaduiduitaki kei na nodra iVakabauta vakalotu. E taukena bibi na kena vakayagataki na hipinosi ena veisala e vakabibitaka na iTaukei, ka sega ni vakacacana na iVakarau Vakavanua.

Na veiliutaki ni lotu e Viti, me vaka na Methodist, Catholic, kei na Assemblies of God, e sega ni dua na ka e tukuna tiko me baleta na hipinosi. E so era vakabauta ni rawa ni vakayagataki kevaka e vukei na tamata, ia e so era rerevaka na kena rawa ni vakayagataki ena veisala e sega ni vinaka. E dodonu me vakayagataki ena veidredre, vakabauta, kei na veivakadonui.

Na Dauveiqaravi mai Viti

E vuqa na tamata mai Viti era sa vakayagataki tiko na hipinosi ena nodra cakacaka.

  • Dr. Apenisa Logavatu: E dua na Clinical Psychologist mai Suva e vakayagataki tiko na hipinosi vakaiveivakabulai ena nona veivakabulai, vakasamataka na mate ni loma kei na veivakaduiduitaki.
  • Mereoni Lewatu: E dua na Dauveivakasala (Life Coach) ka dau vuli na hipinosi vaka-Ericksonian. E cakacaka tiko ena veivakatorocaketaki ni tamata, vakasamataka na vuli, cakacaka, kei na veiwekani.
  • Naca Health and Wellness Centre: E dua na vale ni veivakabulai e Suva e vakayagataki tiko na hipinosi vata kei na veivakabulai tale eso me vaka na massage therapy kei na yoga, me vakacegui na rarawa kei na kavoro.
  • Na Veiqaravi Vaka-Pisikoloji ni Univesiti mai Viti: E so na nodra gone vuli era sa vuli tiko na hipinosi me vaka e dua na iyaya ni veivakabulai, ka rawa ni vakayagataki ena nodra cakacaka ena loma ni ika 5.

Raica tale

Veiukeuke

<references />